U razdoblju nesigurne budućnosti, dom se nalazi u stalom procesu analize. Projekt Zgrada u Ulici Vasila Glavinova 7/A u Skopju zamišljen je kao dom za osam kućanstava različitih društvenih i kulturnih pozadina koji istražuje polje zajedničkog korištenja prostora kao analitički i generativni alat za buduće modele stanovanja. Zgrada se nalazi unutar bloka koji prolazi stalne transformacije vidljive u nejednakim visinama postojećih zgrada i njegovu nedefiniranom identitetu, što stvara podlogu za kompoziciju nove zgrade. Zgrada je integralni dio bloka, no njezin amblematski karakter istovremeno je čini landmarkom i oživljava područje oko bloka. Projektni zadatak koji je tražio landmark zgradu, nije htio ostvariti samo formalni urbani naglasak, nego je i tražio ideju za prototip novog načina stanovanja.
Vertikalni volumen zgrade kombiniran je s tlocrtnom organizacijom koja odražava predloženi društveni spoj. Visina zgrade omogućava povezivanje neiskorištenih krovnih površina okolnih zgrada u integralnu cjelinu kojoj se pristupa iz zgrade.
Dijeljenje prostora glavni je koncept izražen kroz zajedničko stanovanje, odnosno njegovanje zajedničkog života na osoban način, dijeljenjem određenog prostora. Umjesto jednog zajedničkog prostora za sve stanare, projekt ističe ideju više zajedničkih prostora za različite obitelji.  Sve prostorije u zgradi podijeljene su u dvije glavne skupine i dvije podskupine: autonomni prostor (autonomna privatna i autonomna javna prostorija) i zajednički prostor (zajednička privatna i zajednička javna prostorija). Prostorni koncept tretira autonomni i zajednički prostor kao jednako važne za projekt. Način funkcioniranja zgrade u svakodnevnom životu razrađen je na primjeru osam obitelji/kućanstava koji predstavljaju stvarne osobe ili likove iz filmova: tri studenta (Biljana, Goran i Marija – moji kolege i ja); peteročlano kućanstvo: majka, otac i tri kćeri (obitelj Sapalovski, obitelj mojih prijatelja); umirovljeni profesor koji živi sam, a povremeno ga posjećuje unuka (Georgi Konstantinovski, uvaženi arhitekt); samohrana majka s kćeri (Vianne i Anouk, likovi iz filma Čokolada, 2000.); umjetnica koja živi i radi u svom studiju (Marina Abramović); udovica koja iznajmljuje sobe (Martha Hudson, lik iz priča o detektivu Sherlocku Holmesu Sir Arthura Conana Doylea, 1880. – 1914.); dva prijatelja (Sherlock Holmes i John Watson, likovi iz priča o detektivu Sherlocku Holmesu Sir Arthura Conana Doylea, 1880. – 1914.); slijepi stanar s kojim povremeno boravi njegovatelj (Frank i Charlie, likovi iz filma Miris žene, 1992.).